Home Region Korona je izgleda samo uvertira. Prava katastrofa tek dolazi…

Korona je izgleda samo uvertira. Prava katastrofa tek dolazi…

57
0
This handout satellite image released by Maxar Technologies shows the aftermath of the February 7, 2021 glacial collapse and flash flood that struck northern India along the Dhauliganga River in the Uttarakhand region on February 10, 2021. Dozens of angry and desperate relatives of about 30 people trapped in a tunnel since a glacier disaster in India jostled with police on Wednesday as hopes faded that they would be found alive.More than 170 people were still missing after a barrage of water and debris hurtled down a valley with terrifying speed and power on Sunday morning, sweeping away bridges and roads and hitting two hydroelectric plants.,Image: 590126034, License: Rights-managed, Restrictions: RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / Satellite image ©2021 Maxar Technologies " - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS - The watermark may not be removed/cropped THE WATERMARK MAY NOT BE REMOVED/CROPPED, Model Release: no

Korona je izgleda samo uvertira. Prava katastrofa tek dolazi…

Globalno zatopljenje i surovo iskorištavanje neminovno vode do katastrofa na putu najvećih rijeka, ali neki tvrde da je to tek početak borbe za resurse. Pucanje ledenjaka, koje je za vikend izazvalo smrtonosnu poplavu na indijskim Himalajama bila je Damoklov mač koji je visio nad Indijom i koja će se vjerovatno ponoviti u regiji transformiranoj klimatskim promjenama i nekontroliranim razvojem infrastrukture, upozoravaju stručnjaci.

U Aziji se nalaze neke od najvećih svjetskih rijeka, od Gangesa i Indusa u Indiji do Yangtzea i Mekonga u Kini koje vijagaju hiljadama kilometara. Rijeke i njihovi slivovi uzdržavaju velik broja poljoprivrednika i ribara i opskrbljuju pitkom vodom milijarde ljudi, ali su posljednjih godina pod nezapamćenim pritiskom, piše Science alert.

Zbog viših temperatura ledenjaci koji napajaju rijeke se smanjuju što ne prijeti samo smanjenjem zaliha pitke vode, nego povećavaju i rizik od klizišta i poplava, a kritičari ističu i brane te onečišćenje koje krive za uništavanje krhkih ekosustava. “Rijeke su najizloženije riziku zbog razvojnih projekata, bacanja čvrstog i tekućeg otpada te vađenja pijeska i kamena”, rekao je za AFP Himanshu Thakkar iz Južnoazijske mreže za brane, rijeke i ljude.

“Klimatske promjene dugoročni su proces koji je već započeo. Učinci se već vide. Dakle, u svakom pogledu rijeke su u velikoj opasnosti.” Katastrofu u Indiji očito je izazvao ledenjak, koji je oslobodio zid vode koji se survao u dolinu u državi Uttarakhand, uništivši mostove i ceste te pogodivši dvije hidroelektrane.

Desetine ljudi je poginulo, a više od 170 osoba je nestalo nakon nesreće na rijeci Dhauliganga, koja se ulijeva u Ganges. Još nije jasno što je oštetilo ledenjak i pokrenulo nesreću, ali postoje sumnje da je možda pridonijela izgradnja hidroenergetskih projekata – na području koje je vrlo seizmički aktivno.

“Ovo je područje iznimno ranjivo, nije prikladno za ovakav razvoj hidroelektrana, od brane do brane “, rekao je Himanshu dodajući što je sve potrebno kako bi se rizik minimalizirao. “Ispravno planiranje, procjena utjecaja, pravilna geološka procjena – ovdje toga nije bilo.”

Patricia Adams, izvršna direktorica nevladine organizacije za zaštitu okoliša sa sjedištem u Kanadi, rekla je da je izgradnja brana na takvom području jednostavno preopasna, jer padine brda postaju nestabilna i uzrokuju klizišta.

Neki su također istaknuli porast temperatura kao faktor koji tome pridonosi. Veliko istraživanje u 2019. godini pokazalo je da su se himalajski ledenjaci topili dvostruko brže od prijelaza stoljeća u odnosu na prethodnih 25 godina.

“Utjecaji klimatskih promjena na Himalaji su stvarni”, rekao je Benjamin P. Horton, direktor Singapurske zajednice za Zemlju. Gubitak ledenjaka na Himalaji uskraćuje lokalnim zajednicama vodu za piće i poljoprivredu, rekao je.

Posljednjih godina u regiji su se dogodile i druge poplave. U 2013. godini oko 6000 ljudi umrlo je kada su poplave i odroni odnijeli cijela sela u Uttarakhandu, dok su se rijeke nabujale od monsunskih kiša izlijevale.

U susjednoj Kini poplave su se pogoršale i na glavnim rijekama. Prošle godine Yangtze, najduži plovni put u Aziji, pretrpio je rekordne poplave u kojima su poginule stotine ljudi i potopljene hiljade domova, a ekolozi su rekli da to ukazuje na to da utjecaji klimatskih promjena rastu.

Kina je također izgradila veliku mrežu brana, iako vlasti inzistiraju da ova infrastruktura pomaže ublažavanju poplava, a ne da pogoršava problem. Kao i u Indiji, ovo se pokazalo kontroverznim, a neki krive te građevine za potrese i klizišta.

Kineske brane naišle su na velike kritike izvan zemlje, posebno na rijeci Mekong, koja započinje na Tibetanskoj visoravni u Kini i vijuga jugoistočnom Azijom. Laos, Tajland, Kambodža i Vijetnam borili su se sa ozbiljnom sušom 2019. godine, jer je vodostaj rijeke pao na rekordno najnižu razinu.

Iako su neki ukazivali na klimatske promjene, bilo je i poziva da Kina bude transparentnija u pogledu svojih operacija – Peking je na kineskom dijelu rijeke izgradio 11 brana. U nizvodnim zemljama izgrađeno je ili se planira na desetke hidroelektrana – od kojih su mnoge financirale kineske tvrtke – što izaziva zabrinutost zbog štete po okoliš.

A neki u tome vide i puno zlokobniji motiv Kine. Kineska komunistička partija “sada kontrolira neke od najsnažnijih rijeka na svijetu o kojima milioni i milioni ljudi u susjednim zemljama ovise”, rekla je Adams iz Probe Internationala. krtice.net

Previous articleNevrijeme u Americi: Nastradalo 11 osoba, dvoje se ugušilo u garaži pokušavajući da se ugriju u vozilu!
Next articlePojasnili su i šta šta to tačno znači: Švedska i Danska namjeravaju uvesti “korona-pasoš”